...Gledalac apsolutno nije svestan kakvi su uslovi u VB kulisama i kakav uticaj imaju na ucesnike...Niko ne moze da funkcionise normalno nakon izvesnog vremena u takvim uslovima, jos manje da ispoljava kreativnost i inicijativu u bilo kom smislu - osim na nacin na koji to radi Nemes, destruktivnim ponasanjem, odnosno spletkarenjem koje, kao opcionalni vid komunikacije i dnevne aktivnosti, nesto cesce upraznjavaju ostali ucesnici...VB kulise su okruzene elektronskom opremom koja kreira snazno elektromagnetno polje, sa dokazanim uticajem na psihofizicko zdravlje pojedinca...Na tavanici se nalazai (kao i iznad baste) retko prikazivana, ali veoma prisutna i intenzivna vestacka rasveta koja ostecuje vid na duze staze i svaki pokusaj opustanja na ledjima cini neizvodljivim...Nije dozvoljeno spavanje u toku dana, ne postoji kutak gde bi ucesnik imao minut privatnosti, nije dozvoljena upotreba papira, olovke ili bilo kojeg rekvizita koji bi omogucio kreiranje drustvene ili sportske igre (klikeri i improvizovane krpenace/lopte, napralvljene od carapa, koje su ucesnici VB1 pokusali da iskoriste kreativno - oduzeti su)...ne ostoji povratna ili bio kakva informacija ili kontakt sa realnoscu/spoljnim svetom...Ne postoji svest o tacnom vremenu, a vreme je jedan od najrepresivnijih faktora igre na dnevnoj bazi...Sustina projekta nije u podsticanju individualne ili kolektivne kreativnosti, vec u represiji isth sa ciljem kontrole i usmeravanja reakcija pojedinca i grupe, odnosno mentalne manipulacije u kontrolisanim uslovima...Dan u VB 'kuci' traje izuzetno dugo upravo zbod nedostataka mogucnost - objektivnih i okolnostima indukovanim subjektivnim odsustvom motivacije da se stanje promeni u smislu osmisljavanja nacina za autoanimaciju, sto dodatno povecava nivo stresa, apatije ili nervoze...Cak i da se u projekat ukljucuju izrazito stabilne licnosti (biraju se po pravilu upravo suprotni mentalni sklopovi) koje su u stanju da se nose sa pritiskom i osmisljenim sistemom za distorziju percepcije realnosti, logickog rasudjivanja i emotivnog dozivljaja, eventualna inicijativa u pravcu intelektualnog ili fizickog animiranja grupe osudjena je na neuspeh...Okruzenje 'apsorbuje' pojedinca i namece mu primarne modele ponasanja - izolaciju ili copor u cilju opstanka...Sa nista razvijenijim sistemom medjuljudskih odnosa...
...Gledalac to ne zna, ne treba da zna, a ukoliko i postoji informisanost o Orvelovom konceptu, svest o sustinskom znacenju istog neminovno izostaje, jer se stice licnim iskustvom ili ucescem u organizaciji projekta...I to je zapravo, najuzasniji aspekt ovoga sto gledamo i za sta verujemo da je zabavni program, bas kao i ljudi koje posmatramo i koje su se, vodjeni istom zabludom, u njega prijavili...
01. 05. 2011.
tabela UH
1. zitarice i derivati - najvise
2. meso - malo (najvise govedju but, kuvana slanina, kobasice, suhomesnato i pasteta)
3. riba - nema
4. mleko - od ovcijeg 4,3 do kravljen kondezovanog 53,9
5. mlecni proizvodi - od pitera 0,7 do jogurta 4,5
6. jaja - malo
7. povrce - paprika crvena nema do najvise crveni mladi luk, krompir i grasak
8. voce - puno -
9. masti - malo
10. secer - puno - najvise djemovi i karamele
Nutritivne vrednosti namirnica - TABELA
http://www.building-body.com/tablicni-prikaz-nutritivnih-vrijednosti-hrane.html
2. meso - malo (najvise govedju but, kuvana slanina, kobasice, suhomesnato i pasteta)
3. riba - nema
4. mleko - od ovcijeg 4,3 do kravljen kondezovanog 53,9
5. mlecni proizvodi - od pitera 0,7 do jogurta 4,5
6. jaja - malo
7. povrce - paprika crvena nema do najvise crveni mladi luk, krompir i grasak
8. voce - puno -
9. masti - malo
10. secer - puno - najvise djemovi i karamele
Nutritivne vrednosti namirnica - TABELA
http://www.building-body.com/tablicni-prikaz-nutritivnih-vrijednosti-hrane.html
glukoza
Ugljenohidrati – Glukoza, Ne šećer!
Kradljivci energije
Molekuli koji se razlože iz proteina, masti i ugljenohidrata su složeni šećeri za razliku od šećera koji se dodaje u komnercijalnu hranu.
Najpoznatija komercijalna “prazna” hrana i kradljivci energije su:
kuhinjski šećer, belo brašno, testenine, beli pirinač, voće u konzervi,
piće u konzervi, kuvani pasulj u konzervi, alkohol, čaj, kafa, penušava
pića, kolači, keksi, gotova jela, kupovni sosovi, većina cerealija, brza
hrana i slatkiši.
Ljudi koji konzumiraju ovu hranu stimulišu hormon adrenalin, koga prave adrenalne žlezde. Adrenalin se proizvodi prvenstveno kada telo oseti opasnost ili izazov – sindrom “tuče ili bežanja” – kako bi se pripremilo na akciju. On uzrokuje da srce brže kuca, da pluća uzimaju više vazduha, da jetra ispušta dodatnu glukozu u krv, i da se krv skreće od ne-vitalnih delova tamo gde će biti korisnija, kao što su noge. Ako se adrenalin stalno prekomerno proizvodi zbog stimulišuće hrane, to može dovesti do opšteg umora. Često nemamo pojma koliko šećera jedemo. Kada pogledate na etikete na namirnicama, naći ćete šećer skoro svuda. Međutim, ishrana u kojoj ima previše ugljenohidrata može da poremeti osetljivu ravnotežu nivoa šećera u krvi.
Stres je takođe kradljivac energije, jer on podstiče ispuštanje rezervi glukoze iz jetre i mišića, obezbeđujući kratkotrajnu energiju ali dugoročan umor, jer se stokovi energije stalno prazne. Tokom reakcije “tuča ili bežanje”, jetra ispušta glikogen (rezerve šećera) u krv, i podiže šećer u krvi. Zato produžena izloženost stresu može da opustoš nivo šećera u krvi. Na isti način, kofein i stimulansi kao što su nikotin u cigaretama takođe podižu šećer u krvi naprezanjem adrenalnih žlezda – one ispuštaju dva hormona, kortizol i adrenalin, koji remete proces varenja i nalažu jetri da ispušta rezerve glikogena.
Nerafinisani ugljenihidrati iz voća, povrća i celozrnih žitarica imaju relativno nizak nivo ugljenohidrata i ispuštaju njihov šećer polako u vašu krv.
Nasuprot tome, tipični čovek danas jede vrlo malo nerafinisanih ugljenohidrata.
Umesto toga, jedemo ogromne količine rafinisanih ugljenohidrata,
uglavnom u obliku šećera (naročito kuhinjskog šećera i kukuruznog sirupa bogatog fruktozom),
obranog mleka, voćnih sokova, sušenog voća, i rafinisanog skroba
(belo brašno u hlebu, peciva, testenine i slično).
Na ovo se dodaje druga skrobna hrana kao što je pečen krompir i beli pirinač.
To je ishrana za koju vaše telo nije napravljeno da se sa njom bori.
Ona donosi propast šećera u krvi i insulina.
Insulin je hormon koga pankreas proizvodi da kontroliše upotrebu, distribuciju i
čuvanje energije u vašem telu obrađivanjem šećera u krvi.
Insulin snabdeva gorivom vaše telo prenosom glukoze iz krvi u ćelije,
gde se onda prenosi u mitohondriju, male strukture unutar ćelija koje deluju kao
male elektrane za sagorevanje glukoze.
Kradljivci energije
Molekuli koji se razlože iz proteina, masti i ugljenohidrata su složeni šećeri za razliku od šećera koji se dodaje u komnercijalnu hranu.
Najpoznatija komercijalna “prazna” hrana i kradljivci energije su:
kuhinjski šećer, belo brašno, testenine, beli pirinač, voće u konzervi,
piće u konzervi, kuvani pasulj u konzervi, alkohol, čaj, kafa, penušava
pića, kolači, keksi, gotova jela, kupovni sosovi, većina cerealija, brza
hrana i slatkiši.
Ljudi koji konzumiraju ovu hranu stimulišu hormon adrenalin, koga prave adrenalne žlezde. Adrenalin se proizvodi prvenstveno kada telo oseti opasnost ili izazov – sindrom “tuče ili bežanja” – kako bi se pripremilo na akciju. On uzrokuje da srce brže kuca, da pluća uzimaju više vazduha, da jetra ispušta dodatnu glukozu u krv, i da se krv skreće od ne-vitalnih delova tamo gde će biti korisnija, kao što su noge. Ako se adrenalin stalno prekomerno proizvodi zbog stimulišuće hrane, to može dovesti do opšteg umora. Često nemamo pojma koliko šećera jedemo. Kada pogledate na etikete na namirnicama, naći ćete šećer skoro svuda. Međutim, ishrana u kojoj ima previše ugljenohidrata može da poremeti osetljivu ravnotežu nivoa šećera u krvi.
Stres je takođe kradljivac energije, jer on podstiče ispuštanje rezervi glukoze iz jetre i mišića, obezbeđujući kratkotrajnu energiju ali dugoročan umor, jer se stokovi energije stalno prazne. Tokom reakcije “tuča ili bežanje”, jetra ispušta glikogen (rezerve šećera) u krv, i podiže šećer u krvi. Zato produžena izloženost stresu može da opustoš nivo šećera u krvi. Na isti način, kofein i stimulansi kao što su nikotin u cigaretama takođe podižu šećer u krvi naprezanjem adrenalnih žlezda – one ispuštaju dva hormona, kortizol i adrenalin, koji remete proces varenja i nalažu jetri da ispušta rezerve glikogena.
Nerafinisani ugljenihidrati iz voća, povrća i celozrnih žitarica imaju relativno nizak nivo ugljenohidrata i ispuštaju njihov šećer polako u vašu krv.
Nasuprot tome, tipični čovek danas jede vrlo malo nerafinisanih ugljenohidrata.
Umesto toga, jedemo ogromne količine rafinisanih ugljenohidrata,
uglavnom u obliku šećera (naročito kuhinjskog šećera i kukuruznog sirupa bogatog fruktozom),
obranog mleka, voćnih sokova, sušenog voća, i rafinisanog skroba
(belo brašno u hlebu, peciva, testenine i slično).
Na ovo se dodaje druga skrobna hrana kao što je pečen krompir i beli pirinač.
To je ishrana za koju vaše telo nije napravljeno da se sa njom bori.
Ona donosi propast šećera u krvi i insulina.
Insulin je hormon koga pankreas proizvodi da kontroliše upotrebu, distribuciju i
čuvanje energije u vašem telu obrađivanjem šećera u krvi.
Insulin snabdeva gorivom vaše telo prenosom glukoze iz krvi u ćelije,
gde se onda prenosi u mitohondriju, male strukture unutar ćelija koje deluju kao
male elektrane za sagorevanje glukoze.
jednom
Jednom u gradu ko zna kom
Jednom u gradu ko zna kom
ti ćeš imati topli dom
i prozor s vidicima bez dna
i sobe pune dečjeg sna.
A ja, ne pitaj, o ja ću tada
prestati već da budem mlad.
I ako te sretnem bilo gde
neće nam biti kao pre.
Jednom u gradu ko zna kom
svetleće u noći tvoj topli dom.
Slobodan Marković – Markoni
(1928-1990)
Jednom u gradu ko zna kom
ti ćeš imati topli dom
i prozor s vidicima bez dna
i sobe pune dečjeg sna.
A ja, ne pitaj, o ja ću tada
prestati već da budem mlad.
I ako te sretnem bilo gde
neće nam biti kao pre.
Jednom u gradu ko zna kom
svetleće u noći tvoj topli dom.
Slobodan Marković – Markoni
(1928-1990)
lecenje
Postovani citatelji,
Moram vas obavijestiti da vise necu moci odgovarati na vase mailove. Imam puno drugih obaveza a vasih je mailova sve vise (i sve su duzi :)) tako da jednostavno ne stizem.
Odgovori na mnoga vasa pitanja nalaze se u tekstovima na blogu, u komentarima, kao i medju ponudjenim linkovima i literaturi.
Srdacni pozdravi,
Anita
(eh, a ja htela da mi prokomentarise nalaze krvi i kaze nesto o povisenom holesterolu, pre nego me lekari i apotekati opet ubace u svoju masinu: pij dok si ziv... ovako: u se i u svoje kljuse...)
Kolesterol je prirodna tvar i nase tijelo regulira vlastitu kolicinu proizvodnje kolesterola do jednog optimalnog nivoa gdje unos hranom predstavlja samo manji dio potrebne kolicine ove tvari. Zato je pokusaj da se izvana intervenira na kolicinu kolesterola u krvi sasvim nebioloski i prirodo-znanstveno nelogican. Nazalost, statini (lijekovi za snizavanje kolesterola u krvi) se prodaju i bolesnima i zdravima iako nema dokaza da snizavanje kolesterola u krvi donosi bolje zdravlje. Jos manje ima dokaza o eventualnim prednostima ovog lijeka u odnosu na nuspojave koje izaziva. Najcesce nuspojave su bolovi u misicima i slabost misica, ali ima i gorih, kao npr da statini mogu izazvati dijabetes ili oslabljeni seksualni uzitak za cak 50%.
Ako ljudi nemaju koristi od ovog lijeka, tko onda ima? Industrija lijekova naravno, koja je ovo pametno smislila. Statini su apsolutno najprodavaniji lijek na svijetu, i ne prodaju se ljudima kao antibiotici za 7- ili 10-dnevnu upotrebu, nego za svakodnevnu upotrebu do kraja zivota. Industrija margarina takodjer ima koristi od kampanje protiv kolesterola. Ljudi koji imaju vrijednost kolesterola preko 5 dobivaju savjet da jedu odredjenu vrstu margarina za snizavanje kolesterola u krvi! Ovi proizvodi se sastoje od vode, jeftinih biljnih (industrijski obradjenih) ulja i raznih dodataka kao kemijski modificiranih biljnih sterola. Medjutim nema nikakvih dokaza da je netko postao zdraviji od industrijske hrane za snizavanje kolesterola.
Moram vas obavijestiti da vise necu moci odgovarati na vase mailove. Imam puno drugih obaveza a vasih je mailova sve vise (i sve su duzi :)) tako da jednostavno ne stizem.
Odgovori na mnoga vasa pitanja nalaze se u tekstovima na blogu, u komentarima, kao i medju ponudjenim linkovima i literaturi.
Srdacni pozdravi,
Anita
(eh, a ja htela da mi prokomentarise nalaze krvi i kaze nesto o povisenom holesterolu, pre nego me lekari i apotekati opet ubace u svoju masinu: pij dok si ziv... ovako: u se i u svoje kljuse...)
Kolesterol je prirodna tvar i nase tijelo regulira vlastitu kolicinu proizvodnje kolesterola do jednog optimalnog nivoa gdje unos hranom predstavlja samo manji dio potrebne kolicine ove tvari. Zato je pokusaj da se izvana intervenira na kolicinu kolesterola u krvi sasvim nebioloski i prirodo-znanstveno nelogican. Nazalost, statini (lijekovi za snizavanje kolesterola u krvi) se prodaju i bolesnima i zdravima iako nema dokaza da snizavanje kolesterola u krvi donosi bolje zdravlje. Jos manje ima dokaza o eventualnim prednostima ovog lijeka u odnosu na nuspojave koje izaziva. Najcesce nuspojave su bolovi u misicima i slabost misica, ali ima i gorih, kao npr da statini mogu izazvati dijabetes ili oslabljeni seksualni uzitak za cak 50%.
Ako ljudi nemaju koristi od ovog lijeka, tko onda ima? Industrija lijekova naravno, koja je ovo pametno smislila. Statini su apsolutno najprodavaniji lijek na svijetu, i ne prodaju se ljudima kao antibiotici za 7- ili 10-dnevnu upotrebu, nego za svakodnevnu upotrebu do kraja zivota. Industrija margarina takodjer ima koristi od kampanje protiv kolesterola. Ljudi koji imaju vrijednost kolesterola preko 5 dobivaju savjet da jedu odredjenu vrstu margarina za snizavanje kolesterola u krvi! Ovi proizvodi se sastoje od vode, jeftinih biljnih (industrijski obradjenih) ulja i raznih dodataka kao kemijski modificiranih biljnih sterola. Medjutim nema nikakvih dokaza da je netko postao zdraviji od industrijske hrane za snizavanje kolesterola.
danas
Today's Google doodle celebrating the anniversary of the first World's Fair
The 160th anniversary of the World’s Fair exposition has today been celebrated with a Google doodle.
The first expo opened on 1 May 1851, with The Great Exhibition organised in Hyde Park’s Crystal Palace after an idea by Queen Victoria’s husband Prince Albert.
And it is this Expo, officially titled the Great Exhibition of the Works of Industry of All Nations, which is reflected in the doodle with the arched glass roof of the palace central to the image.
vodenica
Vodenica
Staro mjesto moje! Pod sjenkama grana
Radobolja mrmlja, vere se i prska;
Mrke hridi streme visoko sa strana
Pune gustih zova, smokava i trska.
Sve je isto, staro...Samo, kao prije,
Ne čuje se hitri točak da udara;
K'o bol jedan što se u dnu duše krije,
Ostavljena ćuti vodenica stara...
Kroz vidnjaču malu, gdje u suhoj travi
Samo studen gušter polagano šušne,
Ne javlja se mlinar sa šalom na glavi
Niti vidim one oči prostodušne.
Mnogo li sam puta ja ovdje, u hladu,
U večeri ljetne na odmoru bio!
I, dižući oči na mlinarku mladu,
Iz vedrice, žedan, hladne vode pio!
Bog zna gdje je sada?!.. Radobolja mrmlja
Puna grmjelica, srebra, adiđara...
I dok zlatno veče pada povrh grmlja
Nakrivljena ćuti vodenica stara...
Aleksa Šantić
Staro mjesto moje! Pod sjenkama grana
Radobolja mrmlja, vere se i prska;
Mrke hridi streme visoko sa strana
Pune gustih zova, smokava i trska.
Sve je isto, staro...Samo, kao prije,
Ne čuje se hitri točak da udara;
K'o bol jedan što se u dnu duše krije,
Ostavljena ćuti vodenica stara...
Kroz vidnjaču malu, gdje u suhoj travi
Samo studen gušter polagano šušne,
Ne javlja se mlinar sa šalom na glavi
Niti vidim one oči prostodušne.
Mnogo li sam puta ja ovdje, u hladu,
U večeri ljetne na odmoru bio!
I, dižući oči na mlinarku mladu,
Iz vedrice, žedan, hladne vode pio!
Bog zna gdje je sada?!.. Radobolja mrmlja
Puna grmjelica, srebra, adiđara...
I dok zlatno veče pada povrh grmlja
Nakrivljena ćuti vodenica stara...
Aleksa Šantić
masnoca
Ali sto je zapravo "masnoca u krvi" ili "kolesterol u krvi"? Kolestrol se transportira u krvi da bi dosao do stanica koje ga trebaju. Ovaj transport se odvija u odredjenim "paketima" koji se nazivaju LDL tzv "los kolesterol" i HDL tzv "dobar kolesterol". Treca vrsta "paketa" kolesterola se naziva trigliceridi. Ukupna vrijednost ovih triju paketa daje ono sto se naziva "ukupan" kolesterol. Ova vrijednost je medjutim vrlo ogranicena i tesko ju je procjeniti bez da se gleda na pojedinacne vrijednosti ovih triju "paketa".
Evo kako mozete sami protumaciti ove vrijednosti:
Trigliceridi: niska vrijednost je dobra (ispod 1,7). Visoka vrijednost obicno ovisi o pretjeranom unosu ugljikohidrata. Iznad 1,7 je lose, to je znak "metabolickog sindroma" i znaci povisen rizik za srcane bolesti. Vecina ljudi koji jedu LCHF imaju nisku vrijednost triglicerida. Trigliceridi ne dolaze od masnoce koju jedemo vec nastaju u jetri od secera koji nije iskoristen za energiju. Izvor ovog secera je sva hrana bogata ugljikohidratima, narocito secer i bijelo brasno.
HDL: visoka vrijednost je dobra. Niske vrijednosti pokazuju rizik za srcane bolesti. Unos zasicenih masnoca podize HDL, unos ugljikohidrata ga snizava. Ispod 1,0 (muskarci) i ispod 1,3 (zene) je lose i pokazatelj metabolickog sindroma. Vecina koja jede LCHF imaju visoke vrijednosti HDL.
LDL: preporuca se vrijednost ispod 3,0 ali ovo nije tako jednostavno za prosuditi posto postoje LDL partikli raznih velicina, gdje su mali partikli opasni a veliki nisu. Niska vrijednost triglicerida i visoka vrijednost HDL ukazuju vecinom da su LDL partikli veliki i u tom slucaju se moze imati i veca vrijednost bez da to predstavlja rizik. I suprotno, visoka vrijednost triglicerida i niska vrijednost HDL upucuju da su LDL partikli mali (i opasni) pa je u tom slucaju visoki LDL los.
Kako kolesterol ima mnoge vrlo vazne funkcije u tijelu, kao npr da popravlja stetu izazvanu krivom prehranom, tako on cirkulira u krvotoku. Zato povecana kolicina kolesterola u krvi zaista ukazuje da u tijelu postoje odredjeni poremecaji, ali ti poremecaji nisu izazvani pretjeranim unosom masti i kolesterola, vec pretjeranim unosom ugljikohidrata u prehrani! Poviseni kolesterol nije bolest sam po sebi i ne bi se trebao lijeciti tabletama ni margarinima za snizavanje kolesterola (kolesterol se nemoze ni sniziti izvana jer tijelo samo proizvodi onoliko koliko ono "misli" da treba). Poremecaj (na kojeg kolesterol ukazuje) bi se trebao lijeciti promjenom nacina prehrane, i to ne ogranicavanjem zasicene masnoce vec ogranicavanjem ugljikohidrata.
Jos je Hipokrat, najpoznatiji anticki lijecnik i otac moderne medicine, prije vise od 2000 godina rekao: Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana!
Evo kako mozete sami protumaciti ove vrijednosti:
Trigliceridi: niska vrijednost je dobra (ispod 1,7). Visoka vrijednost obicno ovisi o pretjeranom unosu ugljikohidrata. Iznad 1,7 je lose, to je znak "metabolickog sindroma" i znaci povisen rizik za srcane bolesti. Vecina ljudi koji jedu LCHF imaju nisku vrijednost triglicerida. Trigliceridi ne dolaze od masnoce koju jedemo vec nastaju u jetri od secera koji nije iskoristen za energiju. Izvor ovog secera je sva hrana bogata ugljikohidratima, narocito secer i bijelo brasno.
HDL: visoka vrijednost je dobra. Niske vrijednosti pokazuju rizik za srcane bolesti. Unos zasicenih masnoca podize HDL, unos ugljikohidrata ga snizava. Ispod 1,0 (muskarci) i ispod 1,3 (zene) je lose i pokazatelj metabolickog sindroma. Vecina koja jede LCHF imaju visoke vrijednosti HDL.
LDL: preporuca se vrijednost ispod 3,0 ali ovo nije tako jednostavno za prosuditi posto postoje LDL partikli raznih velicina, gdje su mali partikli opasni a veliki nisu. Niska vrijednost triglicerida i visoka vrijednost HDL ukazuju vecinom da su LDL partikli veliki i u tom slucaju se moze imati i veca vrijednost bez da to predstavlja rizik. I suprotno, visoka vrijednost triglicerida i niska vrijednost HDL upucuju da su LDL partikli mali (i opasni) pa je u tom slucaju visoki LDL los.
Kako kolesterol ima mnoge vrlo vazne funkcije u tijelu, kao npr da popravlja stetu izazvanu krivom prehranom, tako on cirkulira u krvotoku. Zato povecana kolicina kolesterola u krvi zaista ukazuje da u tijelu postoje odredjeni poremecaji, ali ti poremecaji nisu izazvani pretjeranim unosom masti i kolesterola, vec pretjeranim unosom ugljikohidrata u prehrani! Poviseni kolesterol nije bolest sam po sebi i ne bi se trebao lijeciti tabletama ni margarinima za snizavanje kolesterola (kolesterol se nemoze ni sniziti izvana jer tijelo samo proizvodi onoliko koliko ono "misli" da treba). Poremecaj (na kojeg kolesterol ukazuje) bi se trebao lijeciti promjenom nacina prehrane, i to ne ogranicavanjem zasicene masnoce vec ogranicavanjem ugljikohidrata.
Jos je Hipokrat, najpoznatiji anticki lijecnik i otac moderne medicine, prije vise od 2000 godina rekao: Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana!
detinjstvo
Za sve su kriva djetinjstva naša
Izrаsli smo sаmi kаo biljke.
I sаdа smo postаli istrаživаči
zаpuštenih predjelа mаšte
nenаvikli nа poslušnost zlu.
Iznikli smo pokrаj drumovа
i s nаmа zаjedno rаstаo je strаh nаš
od divljih kopitа kojа će nаs pregаziti
i od kаmenа međаšnih koji će rаzdvojiti nаšu mlаdost.
Nitko od nаs nemа dvije cijele ruke.
Dvа netаknutа okа. I srce u kojem se nije zаustаvio jаuk.
Svijet je u nаs ulаzio nesklаdno
i rаnjаvаo nаšа čelа zveketom svojih ubojitih istinа
i bukom zvijezdа zаkаšnjelih.
Stаrimo. A bаjke idu uz nаs
kаo stаdo zа ognjen u dаljini.
I pjesme su nаm tаkve kаo i mi
otežаle i tužne.
Vesna Parun
Izrаsli smo sаmi kаo biljke.
I sаdа smo postаli istrаživаči
zаpuštenih predjelа mаšte
nenаvikli nа poslušnost zlu.
Iznikli smo pokrаj drumovа
i s nаmа zаjedno rаstаo je strаh nаš
od divljih kopitа kojа će nаs pregаziti
i od kаmenа međаšnih koji će rаzdvojiti nаšu mlаdost.
Nitko od nаs nemа dvije cijele ruke.
Dvа netаknutа okа. I srce u kojem se nije zаustаvio jаuk.
Svijet je u nаs ulаzio nesklаdno
i rаnjаvаo nаšа čelа zveketom svojih ubojitih istinа
i bukom zvijezdа zаkаšnjelih.
Stаrimo. A bаjke idu uz nаs
kаo stаdo zа ognjen u dаljini.
I pjesme su nаm tаkve kаo i mi
otežаle i tužne.
Vesna Parun
Pretplati se na:
Postovi (Atom)
