andric

-Mladost je uvek opisivana, i jedino i mogla biti opisana, posredno tj. po svojim manifestacijama i svom dejstvu na okolinu. Jer mladi ljudi, po pravilu, nisu skloni samoposmatranju, a i kad jesu, nisu sposobni da se sagledaju u celosti ni da se trajno udube u ono što vide. Njih vode nagoni, zaslepljuje ih svet oko njih i zavodi ono što čeka, ono šzo oni misle da ih čeka. A ukoliko su stariji, po sećanju ili posmatranju opisivali mladost, to nije isto, nije ono pravo.
Starost tj. vreme opadanja ili oronulosti posmatrana je i opisana u svim svojim fazama i pojavama, jer zreli ljudi to mogu, i čine to sa zadovoljstvom. U njihovoj potrebi za pričanjem o starenju i starosti krije se žal zbog izgubljene snage i minule mladosti, koja im uvek izgleda kratka i nerazumno iskorišćena, i strah od potpune oronulosti i praznine koju u njima otvara misao o neminovnoj i bliskoj smrti.
Tako se može reći da mladost nije nikad pravo ni potpuno opisana, iako u stvari samo mladost i postoji, a da starost nije ništa drugo do mladost koja je iščezla.
-Budite nepovjerljivi prema sebi, svojim osjećajim i raspoloženjima. Budite nepovjerljivi prema sebi pa nećete imati potrebe biti pretjerano nepovjerljivi prema cijelome svijetu. A time ćete biti bolji, pravedniji, svima prijatniji, i samome sebi lakši. Čim osjetite opću zlovolju prema svijetu i nepovjerenje prema ljudima, više nego je to razumno opravdano i potrebno, odmah budite na oprezu, ali prema samome sebi, i obratite pažnju na svoju unutrašnjost, jer je to najbolji znak da nešto u vama nije u redu.
Ljudi nisu toliko pokvareni koliko pokvaren čovjek misli.
I.A.