Zasicene masnoce (iz mesa, jaja, maslaca, vrhnja i sl) i kolesterol su vazne komponente zdrave stanicne membrane (ovojnica ljudskih stanica). Zasicene masnoce daju stanicnoj membrani optimalnu cvrstocu a bez kolesterola bi se bilioni nasih stanica pretvorilo u zelatinoznu masu. Za razliku od visestruko nezasicenih masnoca (npr iz biljnih ulja) zasicene masnoce ne oksidiraju tako lako jer imaju vrlo stabilnu molekularnu strukturu. Usput receno, aterosklerotski plak (naslage na zilama) sastoji se uglavnom od visestruko nezasicenih masnoca (i to onih oksidiranih).
Smanjenim unosom zasicenih masnoca, nemoguce je dobiti dovoljno vitamina topivih u mastima (A, D, E, K). Mnostvo hranjivih tvari iz povrca nemozemo iskoristiti ako se povrce ne pripremi sa masnocama i to onim zasicenim, jer samo zasicene masnoc’e imaju sposobnost da se odupru djelovanju visokih temperatura i time ne oksidiraju. Osim toga, masnoca nam osigurava dugotrajnu izdrzljivost, ne dovodi do nedostatka energije te daje najbolju sitost od svih makronutrijenata.
Kolesterol je vazan za zdravo funkcioniranje mozga i stiti od depresije. Djeluje kao snazan antioksidans i cak nas stiti od raka. Bez kolesterola nasa koza nije u stanju sintetizirati D vitamin iz suncevog svjetla. Sa premalo kolesterola nase tijelo ne moze stvarati nove stanice i dovoljno brzo obnavljati stare, sto dovodi do ubrzanog starenja. Osim sto je gradjevinski materijal za tijelo, kolesterol se u tijelu koristi za sintezu hormona koje trebamo za borbu protiv stresa i jednostavno za normalni zivot. Upravo ovo je razlog sto stres podize razinu kolesterola u krvi – jer ga trebamo vise da bi se tijelo nosilo sa povecanim zahtjevima. Stariji ljudi imaju vise kolesterola jer se za vrijeme njihovog zivotnog vijeka stvorilo vise stanicnog ostecenja u odnosu na mladje osobe – zbog toga nije pametno snizavati njihov kolesterol sa lijekovima. Usput receno, ljudi sa visim razinama kolesterola zive duze nego ljudi sa nizim razinama kolesterola.
Buduci da je kolestrol tako vrijedna tvar, proizvodnja ove komplicirane molekule u tijelu pomno je regulirana: vlastita proizvodnja se povecava kad ga kroz prehranu dobivamo premalo, te se smanjuje kad ga dobivamo dovoljno iz namirnica bogatim kolesterolom.
Pa zasto se onda toliko bojimo zasicenih masnoca i kolesterola? Zasto nam je receno da su stetni i opasni?
Prica pocinje sredinom 50-tih godina, kada je jedan covjek pod svaku cijenu zelio otkriti uzrok srcanih bolesti. Iznio je hipotezu da su zasicene masnoce i kolesterol glavni krivci. Ancel Keys se toliko zaljubio u vlastitu ideju da je ”proizveo” dokument kojim je pokazao usku korelaciju (povezanost) izmedju ukupnog unosa masnoca i smrtnosti u 6 zemalja. Zasto rijec ”proizveo”? Zato sto je u to vrijeme imao dostupne informacije iz 22 zemlje! Da je ukljucio sve zemlje, nikakve povezanosti ne bi bilo! Keys je bio ismijan jer je njegova studija imala tako slabu statistiku, pa se odlucio osvetiti. Proveo je istrazivanje u razlicitim regijama 7 zemalja, koja je pokazala kontradiktorne rezultate – npr razlicit broj smrtnosti u razlicitim regijama iste zemlje. Ali Keys i njegovi pristase vidjeli su samo ono sto su zeljeli vidjeti i rezultat istrazivanja je analiziran na nacin koji je zadovoljio njihova ocekivanja (i opravdao trosak miliona dolara novca poreznih obveznika!) Svaki istrazivac otvorenog uma, koji je imao pristup cjelokupnom materijalu, dosao bi do zakljucka da je ucestalost stope srcanih oboljenja bila povezana sa unosom secera! Nazalost cijelo zapadnjacko prehrambeno obrazovanje i savjeti temelje se na ovoj studiji. Sve velike studije kasnije provedene nisu uspjele potvrditi rezultat Keysova istrazivanja, ali javnost je bila obavijestena drugacije – sto se i nastavilo raditi.
Veliki problem sa znanstvenim istrazivanjima je taj sto je moguce koncentrirati se na one metode analize koje potvrdjuju ocekivanja upravo onih koji provode i placaju istrazivanje. Stovise, statisticke analize ostavljaju mnogo prostora za razlicita tumacenja. Dakle, moguce je lagati o rezultatu i doprijeti daleko s njim. Najcesce je abstract (sazetak) jedini dio studije koji se cita, a ne cijela studija.
*anitin blog - zablude o masnocama 1
