1. Profesionalne karijere su u pitanju. Nerijetko su naucnici ili doktori posvetili veci dio svoje karijere promovirajuci hipotezu ”zasicene masnoce i kolesterol uzrokuju srcane bolesti”. Iznenadni preokret za 360 stupnjeva je za vecinu nezamisliv – takva je ljudska priroda i ljudi stite svoje vlastite interese.
2. Naucnici bi mogli izgubiti sva svoja financijska sredstva za istrazivanje ako se usprotive opcim uvjerenjima, jer je nemoguce naci novac za dokazivanje da su masnoce i kolesterol korisni. (Jedino industrija – kao npr prehrambena i farmaceutska ima toliko novaca da placa znanstvena istrazivanja a oni sigurno nece placati da bi se dokazalo da su masnoca i kolesterol zdravi).
3. Nekolicina koja razumije problem se boji progovoriti. Mnoge tuzbe bi mogle biti posljedica razotkrivanja ovih dogmi. Moglo bi doci do tuzbe za davanje krivih medicinskih savjeta a u nekim slucajevima cak i smrtonosnih medicinskih savjeta (ljudi cesce pocinjaju samoubojstva radi depresije ako je njihov kolesterol previse snizen…)
4. Propadanje bogatstva. Previse novca je vec ulozeno u istrazivanja o kolesterolu – priznati da je sve bilo uzalud je neprihvatljivo.
Neki koji su se usudili ustati protiv dogmi su tretirani npr ovako:
1. Znanstvenik Kilmer McCully je otkrio da je visoka razina homocisteina (a ne kolesterola) tocan pokazivac ateroskleroze (zacepljenja zila). Otpusten je jer je doveo u pitanje ”The Cholesterol Thing” te su mu americke vlasti onemogucile da se bilo gdje bavi daljnjim istrazivanjem.
2. Finska mlijecna industrija Valio je proglasila da su zasicene masnoce i kolesterol bezopasni. Usutkani su teskim napadima medija koji su se nastavili mjesecima.
3. Finski prevod knjige ”Mitovi o kolesterolu” svedskog naucnika Uffe Ravnskova je zapaljena za vrijeme direktnog prenosa finske nacionalne televizije!
Da, ustajanje protiv dogmi je opasno! Paljenje politicki nekorektnih knjiga podsjeca na akcije protiv covjecnosti za vrijeme Velike Inkvizicije i III Reicha.
Znaci, toliko je lose? Srecom nije bas tako. Trenutni nutricionisticki diktatori, ”kolesterolski nacisti” i Big Pharma (industrija lijekova) zakoracili su na nesiguran teren.
Meta-analiza koja je izasla 2010 godine pomogla je da se preoblikuje nase shvacanje o zasicenim masnocama i kolesterolu. Meta analiza znaci da se podaci iz razlicitih istrazivanja na istu temu kombiniraju. Zakljucak (laicki receno) je: nema nikakve povezanosti izmedju unosa zasicenih masnoca i kardiovaskularnih bolesti. Stvarno? No, najupecatljivija je zakljucna recenica studije:
Jos vise podataka je potrebno da bi se ustvrdilo da li se rizik od srcanih bolesti moze povezati za specificni nutrijent koji se koristi kao zamjena za zasicene masnoce.
Ma nemojte se zezati! Za boga miloga koji bi to specificni nutrijent mogao biti?
Zar nije ocigledno da se uklanjanjem ili ogranicavanjem makronutrijenta koji se prirodno nalazi u prehrani i namirnicama, taj isti mora zamijeniti necim drugim? Masnoca daje hrani okus i miris – te se taj gubitak nadoknadjuje dodavanjem secera u hranu da bi ona bila jestiva. Obilje ugljikohidrata (najvise iz secera) te nedostatak zasicenih masti (koje se jos zamjenjuju i biljnim uljima) uzrokuje prejedanje i dovodi do modernih oboljenja kao sto su srcane bolesti, dijabetes, ADHD, poviseni krvni tlak, pretilost, bolesti kostiju, rak i tako dalje.
Lijekovi mogu promijeniti samo jedan biomarker, ali ne i poboljsati necije zdravlje. Novi lijekovi koji podizu HDL (lose ako je nizak) i snizavaju trigliceride (lose ako su visoki) ne poboljsavaju zdravlje srca. No treba pogledati sto radi ljudska biokemija. Cinjenica je da se HDL povecava kad jedemo vise zasicenih masnoca te da se trigliceridi snizavaju kad jedemo manje ugljikohidrata, narocito secera. Ako pratite prehrambene preporuke prema ”piramidi prehrane” jesti cete previse ugljikohidrata u obliku zitarica, kruha, tjestenine, krumpira, vocnih sokova i napitaka, koji svi imaju gadnu sposobnost izazivanja pretjerane zelje za jelom sto dovodi do prejedanja. Na kraju cete to biti vi koji cete izgledati kao piramida i uz to se i razboljeti.
Nadam se da ste se uvjerili da je prehrana sa povecanim unosom prirodnih masnoca i smanjenim unosom ugljikohidrata savrseno sigurna, i sto je jos vaznije, da je takva prehrana kljucna za dobro zdravlje i bolji izgled. Koliko cete medjutim povecati unos masnoca i smanjiti ugljikohidrate, ovisi o vasim tjelesnim predispozicijama i energetskim potrebama. To svatko mora pronaci za sebe.
* sa anitinog bloga (zablude o masnoćama 2)
